Ako vam naslov ovog teksta nije baš jasan, predlažemo da čitate dalje.
Bilo da smo kozmetički formulatori ili potrošači kozmetičkih proizvoda, važno je da razumijemo kako
vlažimo i hidriramo našu kožu i kako te dvije funkcije djeluju u sinergiji. Iako se ti izrazi često koriste kao
sinonimi, oni se odnose na različite aspekte njege naše kože.
Nanošenje kozmetičkog preparata na kožu je korisno za zaštitu epidermisa od štetnih uticaja klime i
okoline, a pomaže i smanjenju vidljivih znakova starenja. Vanjski faktori poput UV zračenja, zagađenje okoline, pušenje i generalno način života utiču na zdravlje naše kože. Faktori iz okoline, poput suhog vazduha i hladnog vremena, takođe mogu imati negativan uticaj na nivo hidriranosti kože.
Kako se koža održava hidriranom?
Hidriranost se odnosi na sadržaj vode u gornjem sloju epidermisa (stratum corneum). Najdublji slojevi
naše kože sadrže oko 70% vode, a kada je u zdravom, hidriranom stanju, stratum corneum sadrži oko 20 – 30% vode. Manje od toga, koža može da izgleda bez sjaja, suha i perutava, dok će funkcija barijere biti narušena.
Kožu hidriramo na dva načina:
- Vanjska hidratacija – vlaga koja se dodaje koži iz vanjskih izvora
- Unutrašnja hidratacija – vlaga koja se prirodno proizvodi u koži i na koju utiču ishrana i
konzumacija vode.
Vanjski epidermalni sloj daleko je više od “mrtvih” stanica (korneociti) jer je takođe odgovoran za upravljanje lipidnom barijerom kože i vlastitim prirodnim vlažećim faktorom (NMF). Lipidna barijera i
NMF nisu ista stvar. Lipidna barijera sadrži masne kiseline, ceramide i holesterol, a NMF sadrži
humektanse kao što su aminokiseline, urea, laktat, mineralne soli i organske kiseline. NMF opisujemo
kao higroskopan jer privlači vodu kako bi je zadržao u našoj koži. Lipidna barijera i NMF rade zajedno kako bi održali nivo hidriranosti kože i spriječili gubitak vode. Kozmetički proizvodi djeluju tako da pomažu vlastitim sposobnostima naše kože.
Vlaženje i hidratacija imaju slične ciljeve – povećati hidriranost kože, ali to čine na različite načine.
Ovlaživači (engl. “moisturizers”): sprečavaju (smanjuju) transepidermalni gubitak vode (TEWL).
Obnavljaju lipide kože i potpomažu njihovu funkciju barijere stvaranjem okluzivnog sloja. Kreme, losioni, bezvodni proizvodi… Biljna ulja izvrsni su primjeri vlažećih sastojaka. Stvaranjem okluzivnog filma na koži, ona pomažu u jačanju lipidne barijere i čine kožu glatkom i mekšom.
Hidratišući sastojci (humektansi): obnavljaju sadržaj vode, higroskopni su (privlače vodu). Djeluju
tako da aktivno privlače više vode u kožu i pomažu je zadržati unutar kože. Glicerin i hijaluronska
kiselina su jedni od najpoznatijih prestavnika ove grupe.
Izbor sastojaka i proizvoda zavisi od naših individualnih potreba, naše dobi, našeg okruženja; zapravo, niz vanjskih i unutrašnjih faktora koje smo već spomenuli. Ako imate vrlo suhu kožu, korišćenje samo ovlaživača možda neće biti dovoljno jer je sadržaj vode u vašoj koži već potrošen. Dakle, kožu morate hidrirati osim što je vlažite.
Da sumiramo, vlaženje i hidratacija ključni su za održavanje zdrave kože. Imaju isti cilj – održavanja kože hidriranom, ali to čine na različite načine. Vlaženje je usmjereno na popravak lipidne barijere kože i sprječavanje TEWL-a, dok hidratacija povećava i pomaže zadržati sadržaj vode u stratum corneumu.
Mr ph. spec. Jelena Ignjatić