O temi konzervisanja u kozmetici nažalost postoji mnogo netačnih informacija na internetu, ali ovdje se nećemo baviti tom preširokom temom. U ovom tekstu želimo da vam pojasnimo šta su to prirodni konzervansi, odakle potiču te kako i zašto se koriste u prirodnim proizvodima za njegu kože.
Šta su prirodni konzervansi?
To su prirodne suptance koje sprječavaju mikrobnu kontaminaciju kozmetičkih proizvoda. Obzirom da ne živimo u sterilnom okruženju, mikroorganizmi mogu dospjeti u kozmetički proizvod tokom njegove svakodnevne upotrebe i uzrokovati njegovo kvarenje. Svaki put kada umočimo prste u staklenku, svaki put kada je proizvod izložen vazduhu (otvaranjem staklenke, pritiskom na pumpicu za losion ili glavu raspršivača), mikroorganizmi mogu ući u naš proizvod. Mali broj mikroorganizama može čak biti prisutan u proizvodu od samog početka, budući da su možda bili tamo u sirovinama. Zato koristimo konzervanse kako bismo spriječili rast i razmnožavanje mikroba kako bi naš proizvod bio siguran tokom dužeg vremenskog razdoblja.
Odakle potiču prirodni konzervansi?
U prirodi se nalaze molekule sa antimikrobnim djelovanjem – na primjer benzojeva kiselina se prirodno nalazi u jagodama ili benzil alkohol koji se nalazi u eteričnom ulju ylang ylanga. Iako ovi prirodni izvori sadrže sastojke s antimikrobnim djelovanjem, to ne znači da ih možemo direktno koristiti. Jagode sadrže samo male količine benzojeve kiseline, puno manje od količine potrebne za stvarno očuvanje proizvoda. Isto vrijedi i za eterična ulja. Svi ti prirodni materijali sadrže sastojke koji, kada se koriste u tačnim koncentracijama, mogu djelovati kao kozmetički konzervansi. Ali prvo ih je potrebno izolovati, zatim pročistiti i analizirati, a u mnogim slučajevima i kombinovati sa drugim sastojcima. Dakle, iako se nalaze u prirodi, većina komercijalnih konzervanasa proizvodi se sintetski, budući da je ovaj proces mnogo energetski i troškovno učinkovitiji u poređenju sa izolacijom iz prirodnih materijala.
Koji su konzervansi dopušteni u prirodnoj njezi kože?
Većina organizacija koje se bave sertifikacijom prirodne i organske kozmetike (npr. COSMOS, NaTrue itd.) imaju popis dopuštenih konzervansa. Koji su konzervansi dopušteni, a koji nisu zavisi od sertifikacionog tijela, ali obično su dopušteni oni koji su prirodni identični (poput gore navedenih). Takve konzervanse koristimo u MyTime organskoj kozmetici.
Kada se koriste konzervansi u prirodnim proizvodima za njegu kože?
Svi kozmetički proizvodi koji sadrže vodu, npr. kreme i losioni, ili tonici i raspršivači, potencijalna su podloga za razvoj mikroorganizama. Ovi proizvodi stoga zahtijevaju konzervans. Osim toga, svaki kozmetički proizvod koji će u nekom trenutku doći u dodir s vodom, npr. bezvodni pilinzi za tijelo (koji se koriste pod tušem) takođe su vjerojatno podloga za razvoj mikroorganizama i zahtijevaju konzervans ili pažljivo pakovanje i korišćenje kako voda ne bi dospjela u proizvod.
Kontaminirani proizvod nije siguran za upotrebu jer može uzrokovati infekcije – u principu nanosite određenu koncentraciju mikroorganizama direktno na kožu. Tako, preparati kao što su Aqua Booster ili Shape Me, sadrže konzervans koji je dozvoljen za upotrebu u organskoj kozmetici.
Kojim prirodnim proizvodima za njegu kože nije potreban konzervans?
Strogo govoreći, proizvodi koji ne sadrže vodu ili koji neće doći u dodir s vodom, ne zahtjevaju konzervans. Ove vrste proizvoda nazivaju se bezvodnim i uključuju proizvode poput balzama, maslaca, ulja i seruma. Budući da su ovi proizvodi izrađeni samo od liposolubilnih, tj. sastojaka rastvorljivih u ulju, nema potrebe za konzervansima jer nisu skloni mikrobiološkoj kontaminaciji. Međutim, skloni su oksidaciji, zbog čega mogu da se užegnu. Obično se to primijeti po mirisu. Kako bi se produžio rok trajanja liposolubilnih sastojaka, npr. voskova, eteričnih ulja, maslaca i baznih ulja, mora se dodati antioksidans, poput vitamina E. Oil Booster je primjer ovakvog preparata.
Mr ph. spec. Jelena Ignjatić